среда, 28. април 2010.

O istoriji i kulturi Kotora


Kotor je grad na obali Bokokotorskog zaliva u Crnoj Gori. Grad ima oko 2.000 stanovnika, a opština Kotor 23.481 stanovnika (2003).
Stara mediteranska kotorska luka, okružena impresivnim gradskim zidinama, je vrlo dobro sačuvana i pod zaštitom je UNESKO-a, kao svetska kulturna baština. Između 1420-1797 Kotor je sa okolinom pripadao Veneciji pa je venecijanski uticaj ostavio trag na gradskoj arhitekturi. Kotorski zaliv (Boka Kotorska) jedan je od najdubljih i najdužih zaliva na Jadranskom moru pa se često naziva najjužnijim fjordom Evrope. U stvari, to je potopljeni kanjon reke. Litice Orjena i Lovćena koje natkriljuju grad predstavljaju jedan od najveličanstevnijih predela na Mediteranu.
Poslednjih godina sve je veći broj turista koje privlače kako prirodna lepota Boke Kotorske tako i sam stari kotorski grad.

Istorija

Kotor je prvi put bio naseljen u vrijeme antičkog Rima, kada je bio poznat kao Acruvium i bio deo rimske provincije Dalmacije. Ascrivium ili Ascruvium prvi put se pominje 168. pne..
Kotor je bio utvrđen još od ranog srednjeg veka, kada je imperator Justinijan I sazidao tvrđavu iznad Ascrivium-a 535, posle proterivanja Gota, a drugi grad je verovatno sazidao Konstantin Porfirogenit u 10. veku na visijama iznad grada. Grad su 840. poharali Saraceni.
Godine 1002. opljačkali su ga Bugari, a kasnije ga je makedonski car Samuilo predao Srbiji, ali je grad, pod zaštitom Srbije, a u savezu s Dubrovnikom, sačuvao nedirnutim svoje republikanske institucije, i svoje pravo da zaključuje ugovore i učestvuje u ratu. U to vreme on je već bio episkopsko sedište a u 13. veku su ustanovljeni dominikanski i franjevački manastiri da spreče širenje bogumilstva
U 14. vijeku trgovina grada Cattaro, kako je tada zvan, konkurisala je dubrovačkoj i izazivala zavist Venecije. Treba spomenuti da je grad Kotor imao statut iz 1301. godine, kojim se dokazuje da je uvijek imao status grada. Za vrijeme dinastije Nemanjića, Kotor je uživao veliku autonomiju i povlastice. Pad Srbije 1389. ostavio je grad bez zaštite, i pošto je naizmjenice padao u ruke Mlečana i Mađara, konačno je 1420. došao pod mletačku vlast.
Kotor su opsađivali i Turci 1538. i 1657, posjećivala ga kuga 1572, a gotovo je uništen u zemljotresima 1563 i 1667. Po Sporazumu iz Kampo Fromija iz 1797. prešao je u ruke Austrije; ali je 1805, po sporazumu iz Presburga, dodeljen Italiji, da bi konačno postao dio francuskog carstva 1810.
Godine 1814, grad je vraćen Austriji posle Bečkog kongresa. Pokušaj prisilnog regrutovanja stanovništva, napušten 1869, ali uspešan 1881, izazvao je dve kratkotraje pobune među Krivošijama na zapadnoj strani planine Orjena, za koje vrijeme je Kotor bio sjedište austrijskog štaba.
U Prvom svetskom ratu Kotor je bio poprište žestokih borbi između Crne Gore i Austro-Ugarske. Posle 1918. Kotor je postao deo Jugoslavije, a posle 1945. deo tadašnje Socijalističke Republike Crne Gore u okviru socijalističke Jugoslavije.
Do početka 20. veka Hrvati su u Kotoru i drugim mestima Boke Kotorske činili većinu, dok su drugu veliku etničku grupu činili Srbi. U proteklom veku procenat Hrvata je u ovom području naglo opadao, tako da danas većinu stanovništva čine Crnogorci i Srbi.
15. april 1979. godine, Kotor je doživio užasan zemljotres... i ostali gradovi Crne Gore i cijele Jadranske Obale su pretrpili znatna oštećenja. Rekonstrukcija je trajala 10 godina, pa i više za određena važna zdanja: Katedrala Svetog Trifuna, Crkva Svetog Luke, Kneževa palata itd.

Kultura

U srednjem veku u Kotoru su delovali tzv. grčki slikari, medju kojima Nikola i Manojlo na početku XIV. veka. U XIII i XIV vijeku Kotor ima svoju apoteku i ljekare, zlatare, kovače oružja i kovačnicu novca, biblioteku, klasično obrazovanje, teologe, komunalno uredjenje grada i Statut, notarske knjige... Pre vise od pet vekova u Kotoru je živio poznati dućandžija Marin Drusko.Vredi pomenuti i poznatog trgovca i kotorskog kapetana Marka Grgurovića. Kada je u pitanju kotorska renesansa književnost valja pomenuti Djordja Bizantija, koji vec 1532. u Veneciji štampa stihove na italijanskom i latinskom. Ipak, najpolodonosniji renesansni poeta je Kotoranin Ludovik Paskvalić( 1500 - 1551). Uz prethodnu dvojicu, XVI vek u Kotoru obeležio je i pesnik Ivan Bona Borilis.
I teološki pisci obeležili su Kotor. Jedan od najznačajnijih je Luka Bizanti, koji je 4 decenije upravljao kotorskom crkvom.

понедељак, 26. април 2010.

Maximus

Dj Umek i Vladimir Acic u Maximusu 21.-og maja od 23 casa. Karta u predprodaji kosta 5 eura, a na dan dogadjaja 8 eura.
Kontakt za informacije i rezervacije 067 216 767 ili na sajtu www.discomaximus.com

субота, 24. април 2010.

Nauticiki turizam - simbol Kotora

Broj turista i ostvarenih noćenja na početku ljeta nisu bili ohrabrujući za Kotor. Međutim, situacija je primjetno bolja u drugom dijelu ljeta, ali je pad broja gostiju i dalje evidentan i kreće se oko 11 odsto od početka godine.

Direktor Turističke organizacije grada, Zoran Živković, u intervjuu za Pobjedu kaže da Kotor nije grad koji će svoje turističke prednosti i nedostatke u sezoni definisati isključivo brojem gostiju i noćenja.

U posljednje vrijeme, Kotor zauzima sve zapaženije mjesto na nautičkoj mapi, ne samo Jadrana i Mediterana, već mnogo šire. Kotorska luka je ovog ljeta bila često popunjena sa velikim brodovima na kružnim putovanjima. Dešavalo se da bude i po nekoliko kruzera u jednom danu. Taj značajni segment turističke posjete Kotora Živković vidi kao najuspješniji i najprepoznatljiviji segment ovogodišnje sezone.

"Do sada je u Kotor uplovilo više od 170 brodova, sa nešto preko 46.000 putnika. U proteklih osam mjeseci, u Luku Kotor uplovilo je skoro hiljadu jahti, sa oko 5.000 gostiju. Do kraja godine se očekuje ukupno oko 260 kruzera, koji su već najavili i potvrdili dolazak. Treba napomenuti da se radi uglavnom o zaista reprezentativnim kompanijama i brodovima, sa vrlo visokim standardom i kvalitetom sadržaja", kazao je Živković.

Turistička organizacija grada je početkom juna pokrenula anketiranje turista. Prema podacima dobijenim dosadašnjom obradom anketnih listića, broj gostiju koji su platili boravišnu taksu je značajno veći u odnosu na prethodnu godinu (sa prošlogodišnjih 45 odsto, na ovogodišnjih 69). Kvalitet smješaja je takođe prosječno bolje ocijenjen (prošlogodišnja prosječna ocjena bila je 4,12 a ovogodišnja je 4,70). Na pitanje da li bi preporučili Kotor kao mjesto za odmor, 88 odsto gostiju je odgovorilo potvrdno.

TO Kotor će u saradnji sa turističim zaposlenicima, građanima i lokalnom samoupravom i dalje nastojati da privuče pažnju što većeg broja gostiju.

среда, 21. април 2010.

Maximus

U organizaciji My Day agencije iz Kotora u diskoteci Maximus, 25.-og aprila ce se odrzati revija mladosti i mode pod nazivom "I MODA MLADIH – KOTOR 2010“ na kojoj će biti predstavljene kreacije : Marine Banović i Anastazije Miranović, brend 7 Camice, butici: Prestige, Must Have i Vero Moda.

O izgledu djevojaka i momaka će se pobrinuti:
Make-up Dali, Oriflame i frizerski studio Cut-Cut

Pored Main Gait agencije i Veri Veroza photography očekuje Vas noć bogata dešavanjima.

Aktivni turizam

Uskoro pocinje ljetnja sezona a sa njom pocinje i aktivni turizam.
Kotor je grad koji turistima nudi razne vidove aktivnog odmora. Ukoliko volite plivanje, jedrenje, tenis, planinarenje, sportski ribolov, ronjenje...sve ovo mozete naci u Kotoru.
Ukoliko zelite i sami da uzivate u ovim sportovima evo korisnih informacija i kontakata.

Jedrenje


Jedriličarski klub "Lahor"
kontakt osoba Brane Stjepčević, tel. 069/533-237
Brano Erac, tel: 069/455-125

Montenegro yacht klub
kontakt osoba Dragana Franović, tel: 067/314-987

Planinarenje i speologija


Planinarski klub "Pestingrad"
kontakt okoba Marko Zornija,
tel: 069/015-467 i 067/486-380
e mail: pestingrad@t-com.me ; speleo-canyon@t-com.me
web: www.pestingrad.users.cg.yu
www.pestingrad.com
organizuju ture, imaju vodičku službu

Nautika

Luka Kotor, tel 032/325-573
Lučka kapetanija Kotor,
Tel:032/304-312, fax:304-313,e-mail: kapetani@t-com.me

Ronjenje

Ronilački klub "Kotor"
Kontakt osoba Ranko Proroković,
tel 069/048-102 i Dragan Uljarević, tel 032/673 176 mob 067/554 906
E mail: rankopr@t-com.me

Regionalni centar za obuku ronilaca i podvodno razminiranje
web: www.rcud.cg.yu

понедељак, 19. април 2010.

Maximus

08.-og maja u diskoteci Maximus u Kotoru gostuje Martin Solveig, francuski DJ.
Loklanu podršku pružiće mu DJ Be Good(MNE) i DJ Nigel(MNE).
Pivara "Trebjesa" u okviru svoje strategije Korporativne društvene odgovornosti i ovom prilikom promoviše akciju "Kad pijem,ne vozim", sa namjerom da podigne svijest kod mladih i podsjeti javnost o riziku kombinacije alkohola i vožnje.
Zato je za ovogodišnji Beck'sperience MNE obezbijeđen besplatan prevoz autobusom iz Nikšića i Podgorice, sa povratkom po završetku događaja, za prvih 200 kupaca karata.
Karte u predprodaji kostaju 7 eura,a na dan dogadjaja 10 eura.
Ne propustite uzivanje!

недеља, 18. април 2010.

Stari grad Kotor

Kotor je jedan od rijetkih gradova Mediterana koji je sačuvao svoj fortifikacijski sistem ukupne dužine 4,5 km, pa i u tom pogledu predstavlja svojevrstan kuriozitet. Debljina zidina koji opasavaju Kotor je od 2 do 15 metara, a visina mjestimično i do 20 metara. Pravac svog prostiranja dobile su slijedeći prirodne odbrambene sisteme, obalu mora i rijeku i konture brda Sv. Ivan (260 m). Zbog toga im je i visina različita, zavisnosti od toga kolika je neka od pomenutih prirodnih prepreka, za ratnu tehniku, u vrijeme njihove gradnje, predstavljala pravu prepreku.
Sa razvojem ratne tehnike i tehnologije, rasla je i njihova debljina kao zaštita od topovskih đuladi.
Gradska vrata – U grad Kotor se ulazi na troja vrata. Najveća su zapadna, vrata od mora, do kojih se nekada dolazilo morem. Sa desne strane ulaznih vrata nalazi se kameni stub za koji su se nekada vezivali brodovi. Sadašnji oblik ovih vrata datira iz 1555. godine. Podignuta su u stilu renesanse. Zbog spuštanja tla izazvanog ranijim zemljotresima i nasipanju nakon zemljotresa, sadašnja visina vrata je smanjena u odnosu na prvobitnu za 0,86 m.
Vrata na sjevernmoj strani Kotorskih gradskih zidina, sa pokretnim mostom na rijeci Škurdi, podignuta su 1540. godine u spomen odbrane grada od flote turskog gusara Hajrudina Barbarose, koji je, u namjeri da osvoji grad, svojom flotom dospio do mjesta gdje su podignuta gradska vrata.
Sa južne strane u grad Kotor se ulazi kroz trojna vrata, unutrašnja iz 16. vijeka, srednja iz 12 i 13. vijeka, a vanjska sa pokretnim drvenim mostom preko rijeke Gurdića iz 18. vijeka.
Trgovi (Pjace) – Urbano jezgro Kotora predstavlja veoma interesantan sklop većih i manjih trgova povezanih kratkim, uskim, krivudavim ulicama. Kroz glavna gradska vrata ulazi se na najveći, najljepši i glavni trg Kotora, TRG OD ORUŽJA koji ima izgled latiničnog slova „L“, čija se duža oso proteže u pravcu sjever-jug, a kraća u pravcu istok-zapad. Zapadno pročelje trga čini kompleks zgrada – Kule gradske straže, Kneževe palate i Gradske vijećnice. Gotovo čitavom zapadnom stranom trga proteže se Kneževa palata, dugačka 60 metara. Započeta u XVI vijeku i završena u stilu baroka nakon zemljotresa 1667. godine.
Sa južne strane Kneževe palate, desno od ulaznih vrata, nalazi se Kula gradske straže započeta u renesansnom stilu o čemu govore ostaci presječenog luka u prizemlju, što predstavlja da je raniji trg bio nešto manji i zatvoren arkadama.
Istočnu fasadu glavnog trga Kotora čine gradske zgrade iz XIX vijeka, čiji prvi niz Završava kulom gradskog sata, podignutom 1602. godine na mjestu srednjevjekovnog tornja za mučenje. Sat je postavljen u vrijeme Napoleonove okupacije ovog područja. Uz fasadu kule nalazi se piramidalni stub – stub srama.
Na proširenom istočnom dijelu trga, nalazila se crkva Sv. Jakoba od Lođe, koja je srušena. Njeno mjesto obilježeno je crvenim pločama u pločniku trga.
Južno od Trga od oružja, ulica vodi prema TRGU OD BRAŠNA. Zapadnu stranu ulice zatvara fasada palate Beskuća, podignute 1776. godine, sa umetnutim gotičkim portalom visoke umjetničke vrijednosti iz XV vijeka i porodičnim grbom. Istočnu stranu ulice zatvara palata Bizanti čiji se ulaz nalazi u ovoj ulici. Trg od brašna je dobio naziv po vojnim magacinima brašna koji su se nekad tu nalazili. Na tom trgu nalaze se palate Buća i Pima.
TRG USTANKA MORNARA – Centralni je Kotorski gradski trg. Ne samo po svom položaju u odnosu na nekada glavnu ulicu koja vodi pravcem sjever – jug, neposredno uz ovaj trg, i spaja sjeverna i južna gradska vrata, već i zbog najznačajnijeg spomenika Kotora, Katedrale Sv. Tripuna, i događaja koji su se na ovom trgu zbivali u prošlosti, sjednice gradske uprave, trgovina, javna suđenja, uključujući i suđenje vođama Ustanka mornara na ratnim brodovima Austro-Ugarske, 1918. godine, po čemu je i dobio ime.
Trgom, sa svoja dva zvonika, visoka 33 i 35 metara, dominira Katedrala Sv. Tripuna, koja je podignuta 1166. godine. Katedrala ima ogromnu kulturnu i istorijsku vrijednost, a u njoj se čuvaju predmeti neporcjenjive vrijednosti. Uz Katedralu, sa sjeverne strane, nalazi se zgrada Biskupije, koja raspolaže arhivskim dokumentima iz srednjeg vijeka i bogatom bibliotekom.
Na sjevernoj strani trga, uz zgradu Biskupije, nalazi se veoma značajna građevina za Kotor, palata Drago.
Preko puta Katedrale nalazi se Istorijski arhiv sa izložbenim prostorom u prizemlju. Najstariji dokument koji se čuva datira iz 1309. godine pisan na pergamentu, na latinskom jeziku gotičkim pismom. Ćiriličnim pismom najstariji dokument pisan je 1539. godine.
Ulicom koja sa sjeverozapadnog dijela Trga Ustanka mornara vodi prema sjeveru stiže se na TRG BOKELJSKE MORNARICE. Sjevernom stranom trga dominira palata porodice Grgurina, građena krajem XVII vijeka, u kojoj se danas nalazi Pomorski muzej Crne Gore. Muzej čuva izuzetno vrijednu i bogatu zbirku koja predstavlja presjek razvoja pomorstva na ovim prostorima kroz vjekove.
Neposredno uz ovaj trg, ulicom koja vodi prema sjeveru, nalazi se pjaceta zvana KARAMPANA, po istoimenoj česmi, koja potiče iz XVII vijeka, a dugo vremena je bila jedina javna česma u gradu Kotoru. Za ovu česmu vezane su mnoge zgode i nezgode Kotorana, a opjevana je i u mnogim pjesmama. Humoristički list koji izlazi za vrijeme karnevalskih svečanosti u Kotoru nosi ime ove česme, vjerovatno zbog specifičnog kotorskog humora čiji je postanak vezan za ovo mjesto.
U produžetku ulice nalazi se TRG BRATSTVA i JEDINSTVA koji uokviruju zgrade građanske arhitekture XVII i XIX vijeka. Građevine na istočnoj strani djelimično su građene na ostacima znatno starijih zgrada, kao što je pravoslavna crkva Sv. Nikole, građena 1909. godine na ostacima dominikanske crkve istog imena iz 1545. godine.
Centralno mjesto na trgu ima crkva Sv. Luke koja ima višestruku simboliku za Kotor i njegovo područje. Crkva je nekad bila katolička. Do 1812. godine u njoj je bio katolički oltar i jedno vrijeme se u njoj obavljalo bogosluženje za vjernike katoličke i pravoslavne vjere. To potvrđuje vjersko uvažavanje pripadnika različitih religija na ovom području, još od davnina.
Sa ovog trga, ulicom koja vodi prema istoku, dolazi se na TRG PAŠTROVIĆA, ranije se zvao Trg od mlijeka, jer su se na njemu prodavali mlijeko i mliječni proizvodi.
Ulicom koja sa Trga bratstva i jedinstva vodi pravcem istok-zapad, u pravcu istoka stiže se na TRG 21. NOVEMBRA, koji je u narodu poznat kao Trg od drva. Ovim kotorskim trgom dominira crkva Sv. Marije Kolođete koja potiče iz 1221. godine.
Na sjevero-istoku trga nalaze se sjeverna gradska vrata sa pokretnim mostom kroz koja se izlazi na Crnogorski Pazar odakle je vodio karavanski put za Njeguše, Cetinje i dalje prema unutrašnjosti.
U istočnom dijelu trga počinju stepenice za izlazak na tvrđavu Sv. Ivan.